Split - Zagreb

Privatni transfer od Splita do Zagreba

Najbolji način da posjetite Zagreb jest da rezervirate privatni transfer od Splita do Zagreba.

MaciTours je hrvatska prijevoznička tvrka koja nudi najbolji omjer cijene i kvalitete za privatni transfer. MaciTours ima na raspolaganju niz luksuznih i vrhunskih kombija koji će vaš prijevoz učiniti udobnim.

Zagreb se nalazi nekih 400 km od Splita i trajanje vašeg prijevoza je oko 4 sata.

Dok putujete iz Splita u Zagreb, možda biste htjeli posjetiti Nacionalni park Krku, gdje ćete imati do 3 sata slobodnog vremena za razgled Parka i istraživanje njegovih prirodnih ljepota. Ako želite posjetiti Krku predbilježite privatan prijevoz kombijen od Splita do Zagreba preko Krke. Kontaktirajte tvrtku MaciTours za ovu opciju.

Na putu za Zagreb možda biste htjeli posjetiti i Nacionalni park Plivtička jezera. Ako želite posjetiti Plitvička jezera i njegove svjetski poznate slapove, odaberite opciju privatnog prijevoza od Splita od Zagreba preko Nacionalnog parka Plitvička jezera.

Cijene privatnog prijevoza od Splita do Zagreba počinju od 360 eura (cijena po vozilu, a ne po osobi).

Kako doći od Splita do Zagreba?

Svako ljeto prije dolaska u Hrvatsku vjerojatno se pitate „Kako doći od Splita do Zagreba". Mi ćemo Vam odma kazati da imamo najjednostavnije i najbrže rješenje za taj problem. Vaša obveza je jedino da rezervirate privatni transfer od Splita do Zagreba. Nakon uspješne rezervacije u manje od jedne minute, ništa više se ne trebate briniti.

Svi znamo da privatni transfer nije jedina opcija kako doći u Zagreb. Postoji i autobus kojim će vam trebati otprilike 90 minuta duže, a razlika u cijeni neće bit velika. Autobusna karta se kreće od 35-45 eura . Drugi način za doći do Zagreba je vožnja taksijem od Splita. U tom slučaju nikad ne znate koliko će Vas to koštati, koje vozilo ćete dobiti...

Nekoliko činjenica o Zagrebu

Zagreb je najveći hrvatski grad i glavni grad Hrvatske.

Grad se nalazi na sjeverozapadu Hrvatske, na obali rijeke Save i u podnožju planine Medvednice.

Porijeklo imena Zagreb nije jasno. Stariji oblik imena grada je Zagrab. Suvremeni hrvatski oblik Zagreb prvi je put zabilježen na zemljovidu iz 1689. godine.

Postoji stara narodna predaja prema kojoj je gradski namjesnik bio žedan i naredio djevojci imena Manda da "zagrabi" vodu iz bunara Manduševac, a to je danas fontana na Trgu bana Jelačića, rekavši joj imperativno*: Zagrabi, Mando!* Otud po predaji potječe naziv grada.

Zagreb se u početku sastojao od dva mala grada: Gradeca, većinom trgovački grad i Kaptola, uglavnom nastanjenog svećenicima, koji su se kasnije ujedinili u jedan grad.

Zagreb je postao hrvatski glavni grad 1557. godine, a grad je također izabran za sjedište hrvatskog bana 1621. godine i od tada je bio sjedište hrvatske vlade.

Od 1877. godine iz kule Lotrščak na Griču svakodnevno se u podne puca iz Gričkog topa.

U 19. stoljeću Zagreb je bio središte hrvatskog narodnog preporoda i vidio je podizanje važnih kulturno - povijesnih ustanova koje se danas protežu oko stare gradske jezgre i oko mnogih gradskih parkova.

1880. Zagreb je pogodio potres koji je razorio grad i oštetio katedralu sv. Stjepana, počivalište mnogih hrvatskih nacionalnih junaka i povijesnih velikana.

Tijekom Drugog svjetskog rata Saveznici su ga bombardirali 1944.g, a tijekom Domovinskog rata 1991. - 1995. bio je poprište borbi oko vojarni jugoslavenske vojske.

U svibnju 1995. srpsko raketno topništvo gađalo je Zagreb u dva navrata, ubivši sedam civila, a ranivšimnoge. U ta dva napada pogođeno je i sjedište vlade na Trgu svetog Marka u staroj gradskoj četvrti, gotovo ubivši prvog hrvatskog predsjednika.

Kao i mnogi drugi hrvatski gradovi, Zagreb ima burnu prošlost i pretrpio je mnoge udarce, ali unatoč tome nastavlja napredovati.

Što vidjeti dok ste u Zgarebu

Zagreb je važno turističko središte, ne samo putnicima koji putuju iz ostatka Europe na Jadransko more, već i kao odredište samo po sebi, a posjećuju ga uglavnom turisti iz Austrije, Njemačke i Italije, a posljednjih godina mnogo je turista i sa Dalekog istoka, poput Južne Koreje, Japana i Kine.

Stari dio grada, u sjevernom dijelu Zagreba, povijesni je dio grada u kojem se nalazi većina gradskih muzeja, crkava, galerija, restorana i zgrada vlade te je idealan za razgledavanje.

Jelačićev trg, na kojem se nalazi poznati kip bana Jelačića, savršeno je polazište za razgledavanje jer se nalazi u središtu grada, a od trga do starog grad kratka je šetnja. Odatle možete posjetiti Trg sv. Marka na kojem se nalaze sve vladine zgrade, uključujući i zgrada hrvatskog Sabora.

U Tkalčićevoj ulici mnogo je kafia, barova i restorana koji nude kako domaća tako i strana jela.

U zadivljujućem mramornom paviljonu Ivana Meštrovića, Dom hrvatskih likovnih umjetnika na Trgu žrtava fašizma,održavaju se mnoge umjetničke izložbe.

U Zagrebu postoje i brojni muzeji, poput Muzeja Mimara, Arheološkog muzeja i Muzeja suvremene umjetnosti, a svi su usredotočeni na brojne gradske parkove i trgove.

U Zagrebu postoji četrnaest velikih trgovačkih centara, a postoje i mnogi restorani koji nude vrhunska hrvatska vina i gastronomske proizvode.

U Zagrebu se svake godine, osobito ljeti, održavaju mnogi festivali.

Zagreb je, primjerice, dom festivala INmusic, jednog od najvećih festivala na otvorenom u Hrvatskoj koji se održava svake godine krajem lipnja.

Svake parne godine u Zagrebu se održava Svjetski festival animiranih filmova ili Animafest, a svake neparne godine Glazbeni bijenale, međunarodni festival avangardne glazbe.

Festival Zagrebačke filharmonije i izložba cvijeća Floraart, koja se održava krajem svibnja ili početkom lipnja te Old-timer Rally također su godišnja događanja koja se održavaju u Zagrebu.

Na Gornjem gradu tijekom ljeta organiziraju se kazališne predstave i koncerti, u zatvorenom ili na otvorenom, dok se na pozornici na Opatovini održavaju kazališne priredbe Zagrebačko ljeto Histrion.

Poznati su zagrebački suveniri kravata ili cravat, odjevni predmet nazvan po Hrvatima koji su nosili ove karakteristične šalove oko vrata u Tridesetogodišnjem ratu u 17. stoljeću te kemijska olovka koju je izumio Slavoljub Penkala, izumitelj i građanin Zagreba.

Mala, ali dražesna licitarska srca također su popularan suvenir među turistima.